Ako se u mjesecu prosincu, posebice tijekom blagdanskih dana osjećate potišteno, tužno i bezvoljno, niste jedini. Otprilike 20% ljudi osjeća se isto kao i vi.
U blagdanskim danima svi očekuju dobro raspoloženje, kao da bi u to vrijeme trebali nadoknaditi lijepe i sretne trenutke na koje smo zaboravili tijekom godine. No, prava istina je da se u blagdanskom razdoblju u ljudima često javlja potištenost i praznina, koju popularno nazivamo "blagdanska depresija". Tradicionalni vjerski običaji i današnji svjetonazor koji stavlja zabavu na prvo mjesto vrijednosti u životu, pretvorili su prosinac u mjesec obvezna radovanja, čestitanja i darivanja. Mediji, industrija i religija nameću prevelika očekivanja od blagdana, kao da bismo tada trebali sami od sebe postati radosniji i veseliji, te uživati u skladnim obiteljskim odnosima. Televizijske emisije, novinski napisi, reklame i kičasti izlozi trgovina govore o idličnoj atmosferi, koja je daleko od stvarnosti. Što su nametnuta očelivanja i kriteriji viši, to je vjerojatnost razočaranja veća.
Blagdansku depresiju najčešće uzrokuje umjetna atmosfera sreće i blagostanja koja se stvara u predblagdanskom razdoblju. Agresivne reklame i pritisak medija poručuju nam da kako bismo se dobro osjećali moramo kupovati, otputovati negdje ili doživjeti najluđi doček nove godine.
S druge strane blagdani donose višak slobodnog vremena, koje mnogi ne mogu ili ne znaju čime kvalitetno ispuniti. Većini slobodno vrijeme donosi zadovoljstvo, no oni koji su sami i nemaju s kime kvalitetno provesti vrijeme, osjećaju se lošije nego inače u vrijeme kada su ljubav i bliskost propisani kao društvena norma.
Nekima smeta nametanje obveznog slavljeničkog raspoloženja, neki su sami i nemaju s kime podijeliti bliskost, neki ne podnose prosinački mrak i ružno vrijeme zbog kojeg su zatvoreni u kući...mnogo je razloga zbog kojih različiti ljudi upadaju u depresiju. Ista pogađa podjednako žene i muškarce, te osobe svih godina i zanimanja.
Depresija koja se javlja ili doseže vrhunac u prosincu ima dvije skupine uzroka koje su međusobno povezane. Jedna se odnosi na nemogućnost kvalitetnog druženja, samoću i nedostatak ljubavi koje same po sebi uzrokuju da se osoba osjeća loše i usamljeno, na kraju i depresivno. Druga skupina uzroka povezana je s manjkom dnevnog svijetla od mjeseca studenog do veljače, što je najtamniji period u godini. Zbog manjka dnevnog svjetla mozak luči manje serotonina - takozvanog "hormona sreće", te proizvodi više melatonina - "hormona pospanosti", što zajedno pogoduje depresivnom raspoloženju. To se stanje u psihijatriji naziva sezonski afektivni poremećaj, ili jednostavnije "zimska depresija" i uistinu postoji kao legitiman oblik depresivnog poremećaja.
Osoba može biti osjetljivija na jednu skupinu uzroka u odnosu na drugu, no isto tako na osobu mogu djelovati obje vrste uzroka.
Blagdanska depresija često zahvaća starije osobe koje su izgubile partnera, ili im djeca stanuju daleko, zatim ljude koji žive u gradu u kojem nema članova njihove obitelji i prijatelja. Također, nedavni gubitak drage osobe, zbog smrti, razvoda ili raskida, najbolnije se osjeća u vrijeme blagdanskih okupljanja kad nas na njih podsjeća prazno mjesto za stolom. Česti uzrok lošeg osjećanja je nedostatak novca u razdoblju kad sve vrvi od raskoši, kupovine poklona, svečanih obroka i izlazaka.
Kako bi ublažili loše raspoloženje u vrijeme blagdana, potrudite se ne idealizirati blagdansko razdoblje, ne pokušavajte proživjeti najbolje blagdane u povijesti. Ne pretrpavajte se hranom i alkoholom, već osigurajte dovoljno vremena za odmor i rekreaciju. Ako ste sami ili u vezi koja vas ne usrećuje, pokušajte kontaktirati sa što većim brojem ljudi, te obnovite zaboravljena poznanstva. Znate li nekoga tko je u sličnoj situaciji, udružite se s njime i zajedno provedite blagdane. Pružite podršku i razumijevanje onima koji se brinu o nekome, onima koji su izgubili voljene osobe i onima koji su bolesni, jer njima je najteže u ovom periodu. Vrijednosti koje čine pravi duh Božića su nematerijalno darivanje, solidarnost i dijeljenje, što obogaćuje onog koji prima isto koliko i onog koji daje. Zagrlite prijatelja ili prijateljicu, dajte kompliment, ponudite se za pomoć onome kome je potrebno. Lijepa riječ, dodir ili osmjeh upućen neznancu djeluju upravo magično. Isprobajte i vidjeti ćete!
(D.S.)