Što će poslužiti svojim gostima, za domaćicu ili domaćina najteži je problem nakon odluke da pripremi domjenak u svojem domu. Vrlo je teško točno odrediti ili savjetovati što poslužiti prilikom klasične večere ili ručka, ali općenito usvojena shema ili redoslijed postoji. Međutim kod privatnih domjenaka se zaista rijetki pridržavaju kompletnog redoslijeda, kakav se danas poslužuje samo u službenim prilikama na najvišoj razini, primjerice na svadbama. Uobičajeni meni može početi juhom ili predjelom, zatim slijedi glavno jelo (najčešće pečenka s prilogom i salatom), a završava desertom (voće, kolač ili sladoled).
Izbor pića ovisi o predviđenom jelovniku.
Aperitivi se piju prije jela da bi otvorili apetit. Kao aperitivi mogu se poslužiti sve vrste rakija, votka, razni suhi (dry) vermuti, martini, sherry, porto, sok od rajčice, gin-tonic, bitter lemon s ginom. Uglavnom sve što je visokopostotni vinski ili biljni destilat, suha i slatka porto vina i bezalkoholna gorka pića. Aperitivi se poslužuju ohlađeni na 3 Celzijeva stupnja, a piju se prije jela i zauzimanja mjesta za stolom.
Pivo se poslužuje ohlađeno, na 3 stupnja, uz predjelo ili hladni bife.
Bijela vina je teško nabrojiti i odrediti uz koja jela idu. Općenito se uzima pravilo da se bijela vina piju uz jela od bijelog mesa, teletine, odojka, piletine, kunića, te uz razne bijele ribe. Bijelo vino i roze, koje se prvenstveno pije uz ribu, poslužuje se rashlađeno na podrumskoj temperaturi, od 7 do 11 stupnjeva.
Crna vina piju se u pravilu uz tamna mesa, a to su prvenstveno janjetina, svinjetina, govedina, patke, guske, puretina, naglo pečena mesa (steak, rostbeaf), sve vrste divljači i divlje peradi te uz plavu ribu. Crna vina poslužuju se nerashlađena, na sobnoj temperaturi, od 19 do 21 stupnja.
Pjenušava i slatka vina (šampanjci, prošek, bakarska vodica i sl.) poslužuju se uz slatka jela i razne deserte na temperaturi od 3 stupnja.
Digestivi, pića koja se poslužuju nakon jela, uz crnu kavu, razne su vrste likera (slatki i gorki) i razni konjaci i vinjaci. Oni se serviraju na sobnoj temperaturi nerashlađeni.
Mineralna voda je na stolu za vrijeme jela, a servira se na tri stupnja.
Voćni sokovi se poslužuju sve češće na poslijepodnevnim i večernjim partijima, to mogu biti sokovi od raznih bobica (šumsko voće, posebno je popularna brusnica) i južnog voća i agruma (naranča, grejp, ananas). Poslužuju se rashlađeni na tri stupnja i mogu vrlo dobro poslužiti za pripravljanje drugih napitaka (long drinks); od jednog dijela alkohola (viski, gin, votka, konjak, rum) i tri dijela gaziranih voćnih sokova, te za razne koktele.
Uz tvrde, rezane sireve, kao što su ementaler, stari gouda, trapist, mogu se piti i bijela i crna vina. Uz meke sireve, kao što su camembert, bel paese, brie, piju se mlada, lagana bijela i voćna vina.
I ne zaboravite, čaše se nikad ne pune do vrha nego najviše do dvije trećine.
Iako postoji točno određen popis uz koja se jela piju koja vina, danas su odstupanja od pravila uobičajena. Čak i u najboljim restoranima, uz cijeli meni možete piti vino koje vam je po volji bez obzira je li propisano bijelo ili crno.
(Tajana Tretnjak)