U našoj regiji ima čitav niz otrovnih i neotrovnih insekata koji mogu štetno djelovati na ljude i životinje. Nešto više o ovoj temi ispričao nam je prim. dr. sc. Dragutin Golubić, dr. med., spec. infektolog, voditelj Infektološkog odjela i Alergološke ambulante u Županijskoj bolnici Čakovec:
- U ovom toplom periodu najčešći su komarci, kojih ove godine zbog velikih vrućina nema toliko. Od njih nam prijete lokalne urtike, otoci po ubodu. Reakcije na ubod mogu biti različite. Ima ljudi koji jače reagiraju, i onih koji slabije reagiraju. Razlika u ovom je u nasljeđu, dakle, to je pitanje genetike. Mi reaktibilnost nasljeđujemo od predaka, tako su ljudi s jačom reakcijom naslijedili su nedostatak enzima koji razgrađuje histamin koji komarac ubacuje pod kožu. U slučaju jače reakcije može se lokalno na crvenilo staviti antihistaminska krema.
Krpelji - opasnost za ljubitelje prirode
Osim komaraca, u našim krajevima dosta su česti krpelji. Krpelja u vrijeme najvećih ljetnih vrućina ima manje, no čim vrućine popuste, krajem kolovoza i u rujnu ponovno će predstavljati opasnost za ljubitelje prirode. Ugrizi krpelja mogu biti opasni jer oni preko svoje sline mogu prenositi niz uzročnika više ili manje opasnih bolesti.
- Tu spadaju krpeljni meningoincefalitis, bolest upale središnjega živčanog sustava, mozga i moždanih ovojnica čiji su simptomi povišena temperatura, glavobolja, povraćanje i opća fizička slabost. Kod nas je česta i Lajmska borelioza, moguće je zaraziti se i tularemijom, babezijom, erlihijom i drugim bolestima. Ovo su vrlo ozbiljne bolesti i u slučaju promjene zdravstvenog stanja po ugrizu, obavezno se treba javiti liječniku, kaže dr. Golubić.
Ljudima koji se mnogo kreću po šumama preporuča se preventivno cijepljenje protiv bolesti krpeljnog meningoencefalitisa. No, najbolje je ne riskirati i čekati moguće bolesti tako da se pobrinete da vas krpelj uopće ne ugrize. Zato prije odlaska u prirodu kožu namažite repelentima, obucite duge nogavice i stavite čarape preko nogavica. Po povratku kući potrebno je pregledati cijelo tijelo, osobito kosu, a odjeću koji ste imali obučenu odmah oprati, jer se krpelji mogu zadržati na njoj.
Što ako vas ubode krpelj?
Ako ipak nađete krpelja, potrebno ga je pincetom otkloniti što prije. Pincetom ga obuhvatite, što bliže koži i blagim ga okretima izvucite van. Mjesto uboda treba dezinficirati.
- U slučaju da rilce ne uklonite cijelo, nemojte ga pokušavati iskopati jer to povećava mogućnost naknadne infekcije ranice. Jednostavno ostavite dio u koži i dezinficirajte ranu. Samo rilce ne nosi nikakav dodatni rizik od bolesti koje krpelji prenose, a tijelo će ga samo izbaciti, istaknuo je dr. Golubić i dodao: - Mjesto uboda potrebno je pratiti, jer se nakon nekoliko dana do dva tjedna na tom mjestu mogu razviti znakovi Lajmske borelioze, najčešće je to crvenilo koje se širi u krugovima, dok u sredini rana blijedi. Ako primijetite neke od spomenutih znakova bolesti, odmah posjetite liječnika i obavezno ga obavijestite da vas je ugrizao krpelj, te mu pažljivo ispričajte vremenski redoslijed pojave pojedinih simptoma.
Ubodi opnokrilaca
Od svih insekata, što se uboda tiče, najčešći su i najviše poteškoća zadaju otrovni opnokrilci - pčele, ose, stršljeni i neke vrste mrava. Ove vrste insekti prilikom uboda izbacuju otrov preko žalca, a na te toksine ljudi reagiraju u većem ili manjem stupnju. Dolazi do alergijske reakcije, koje mogu biti blage - s peckanjem, crvenilom i boli, i teže - s otokom, mučninom, otežanim disanjem i gutanjem i smetenošću. U najgorem slučaju može doći do kolapsa, pad tlaka i gubitka svijesti. Vrlo je opasno kad čovjeka ubode više osa, pčela ili stršljena, isto tako važno je gdje je ubod, osobito opasno može biti na glavi ili vratu.
Glavni krivci - pčele, ose i stršljeni
Pčele u pravilu napadaju samo kada se osjećaju ugrožene. Nakon uboda, na mjestu uboda ostaje žalac s otrovom koji se postupno oslobađa. Zato ga je potrebno što prije ukloniti.
Ose i stršljeni ne ostavljaju žalac u koži i mogu ubosti više puta. Ovi su kukci često agresivni, pa napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Njihovi otrovi sadrže kemijski aktivnije tvari od pčelinjeg, pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena kada je i količina otrova veća. Alergijske reakcije na ubod ose mogu se javiti nakon prvog uboda, a vjerojatnost reakcije veća je nakon 2 - 3 prijašnja uboda.
Alergijske reakcije na otrov mrava znatno su rjeđe. Sastav otrova mrava mijenja se ovisno o godišnjem dobu, a "najotrovniji" je u rano ljeto. A što se paukova tiče, oni isto ne napadaju, već grizu kad se osjećaju ugroženima, u slučaju ako se zaletimo u mrežu, ili ga poklopimo rukom... Pauka ima jako velik broj i njihovi ubodi u velikoj većini izazivaju lokalne reakcije. Kod ugriza, nezgodna može biti bol koja može biti prisutna danima. No dovoljno je staviti hladan oblog i namazati antihistaminskom kremom ili kortikosteroidnom mašću. Isto učinite ubode li vas koji od prije spomenutih opnokrilaca.
Alergijske reakcije
Alergijske reakcije na otrove kukaca često imaju i odgođenu, kasnu reakciju (nakon 8 - 12 sati). Zbog toga je potrebno otići liječniku u slučaju jače alergijske reakcije, znači, ako je prisutan angioedem - otok mekih tkiva, osobito vjeđa, usnica; ili bronhospazam - otežano disanje.
Kod ljudi koji su već imali jaku reakciju na ubod opnokrilaca ili u čijoj je obitelji ova vrste alergija prisutna potrebno je obaviti kožno testiranje i u nekim slučajevima hiposenzibilizaciju (specifičnu imunoterapiju) cijepljenjem. Kod osoba koje znaju da su alergične, osobito ako idu na putovanje, bilo bi dobro da imaju injektor s adrenalinom koji se ubrizgava u teškim anafilaktičkim situacijama. Nakon samopomoći adrenalinom, potrebno je što prije kontaktirati liječnika radi dodatnog liječenja i upućivanja u bolnicu. Šprica s iglom adrenalina može se nabaviti ili naručiti u ljekarni.
Kako spriječiti ubode
Za kraj, dr. Golubić dao je nekoliko savjeta: - Kako bi spriječili da do uboda uopće dođe, treba se držati nekih pravila. Važan je način oblačenja. Ovu vrstu insekata privlače žarke, šarene boje, zato takvu odjeću treba izbjegavati. Isto tako, privlače ih mirisi pa treba izbjegavati jake parfeme i parfemizirane kreme. Izbjegavajte brze pokrete (mahanje rukama) u svrhu tjeranja insekata jer tada postaju agresivniji.
Oprez pri radu u vrtu ili boravku u prirodi, zaštitite otkrivene dijelove tijela. Insekte privlači slatka hrana, zrelo voće, i zato treba pripaziti da insekta s hranom ne unesete u usta. Slatke namirnice držite pokrivenima, a kante za smeće zatvorenima. Na prozore u kući ili stanu stavite mrežu protiv insekata.