Migrene su vaskularne glavobolje. Iako su pravi razlozi vaskularnih glavobolja još nepoznati, pretpostavlja se da bol uzorkuje proširenje krvnih žila. Mozak sam po sebi nema receptora boli, no arterije ih imaju. Stoga bi sve što utječe na smanjenje veličine arterije trebalo pomoći smanjenju glavobolje.
Što je migrena?
Migrena je neurološka bolest koja je široko raširena među ljudima. Može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, no obično počinje između 10 i 40 godine, a nestaju nakon 55. godine. Neki ljudi dožive i nekoliko migrena mjesečno, dok ih drugi dožive svega par puta u životu. Otprilike 75% ljudi koji pate od migrene su žene. Najnovija istraživanja pokazuju da je tome razlog taj što ženin mozak brže odgovara na podražaj koji započinje ciklus migrene. Napredna tehnologija otkriva da bi uzrok migrena moglo biti uzbuđenje mozga. Ljudi koji pate od migrene pokazuju veliku moždanu aktivnost koja se širi preko površine mozga (CSD). Ovo se manifestira ne samo kao jaka bol, već i kao niz vizualnih poremećaja, vrtoglavica i otežana koncentracija.
Migrena se može javiti kao migrena sa aurom i migrena bez aure. Migrenu sa aurom karakterizira neurološki fenomen koji se pojavljuje 10 do 30 minuta prije glavobolje, a manifestira se kao vizualni poremećaji (zamagljen vid, bljeskovi, zvjezdice, crte). Učestalija je migrena bez aure, a može zahvatiti jednu ili obje strane glave. Dan prije glavobolje možete osjetiti umor ili promjene raspoloženja. Mučnina, povraćanje i osjetljivost na svjetlost (fotofobija) često prate migrenu bez aure. Migrena se javlja kod 11 od 100 stanovnika, a u nekim slučajevima je nasljedna. Čimbenik okidanja migrene je abnormalna moždana aktivnost, koju pokreće stres, hrana ili neki drugi faktor (buka, treperava svjetlost, vrućina, hladnoća, jaki mirisi i sl.).
Liječenje
Terapije liječenja mogu biti sa ili bez lijekova. Migrenu bez lijekova možete liječiti akupunkturom, vježbama disanja, jačanjem otpornosti prema stresu i sl. Farmakoterapija može biti usmjerena na liječenje u napadaju ili liječenje u intervalu. Ukoliko se migrenski napadaji javljaju rijetko preporuča se liječenje u napadaju, a ukoliko se javljaju češće od dva puta mjesečno preporuča se liječenje u intervalu. Možda ćete morati isprobati nekoliko lijekova prije nego pronađete onog koji vam odgovara. Neki lijekovi vam mogu pomoći ublažiti simptome, a njihova učinkovitost jako varira od čovjeka do čovjeka. Lijekovi koji mogu pomoći su obični analgetici (Aspirin, Paracetamol), nesteroidni protuupalni lijekovi (Ibuprofen, Naproksen, Indometacin), antiemetici, sedativi, Sumatriptan. Bitno je reći da migrena nije opasna bolest, a kako bi je što uspješnije liječili konzultirajte se sa svojim liječnikom.
Samopomoć
Kad osjetite da vam dolazi glavobolja, legnite u zamračenu prostoriju i polako nekoliko puta duboko udahnite. Kisik i opuštanje vam može smiriti stanje. Pijte tekućinu kako bi spriječili dehidraciju, osobito u slučaju da povraćate. Ako su bolovi prejaki uzmite neki od lijekova protiv bolova. Ništa drugo vam ni ne preostaje.
Najbolje liječenje je prevencija. Neki ljudi su drastično smanjili pojavu migrena promjenom stila života. Poznata je činjenica da su migrene postale problem unatrag nekoliko desetljeća u industrijaliziranim društvima. Danas smo suočeni sa više stresa, manje zdrave hrane i drugačijim načinom života. Budući da ne možemo skroz promijeniti način života, već neke manje promjene mogu imati veliki utjecaj na migrene.
Uočeno je da određeni čimbenici mogu uzrokovati migrenu. Pripazite što jedete jer i određena hrana uzrokuje glavobolju (na primjer mlijeko, sir, slatkiši ili crno vino). Vodite dnevnik kako bi saznali što je kod vas uzrok.
Smanjite stres i više vježbajte. Radite ono što vaše tijelo snabdijeva sa više kisika i pozitivno djeluje na vaše arterije. Češće hodajte po svježem zraku, privajte ili vozite bicikl. Opustite se i razmišljajte pozitivno.