Dok se kod nas tradicionalno ostakljuju balkoni i terase, i tim zahvatima pretvaraju u verande ili povećava iskoristiv prostor stana, istodobno se u razvijenijim dijelovima svijeta uz kuće stoljećima grade zimski vrtovi.
Iako su prošlih vremena i u nekim našim krajevima bili sastavni dio bogataških kuća, tek su odnedavno i u nas postali građevinskom praksom. Stoga su zimski vrtovi zgodan nastavak novosagrađenih ili proširenih starih obiteljskih zdanja. Riječ je o ostakljenom i u stambeni objekt integriranom prostoru, koje izgleda ovisno o željama i potrebama ukućana te služi kao unutarnji ili vanjski dio doma. Najbolje ga je sagraditi na jugozapadnoj strani kako bi se mogla više iskoristiti Sunčeva energija i svjetlo, a to je preduvjet i da se u tom prostoru postigne ugodnija temperatura zraka. Upućeni u gradnju zimskog vrta pritom upozoravaju i na potrebu ugrađivanja sustava za osjenčavanje i prozračivanje, ali i kako to nije nužnost ako se zimski vrt gradi na jugoistočnoj ili istočnoj strani kuće. No bez obzira na taj važan detalj, dobro je znati i da svaki zimski vrt treba imati ugrađen sustav za zagrijavanja, koji će ga i zimskih mjeseci zagrijati do 20 i više stupnjeva Celzijevih. Preduvjet je to ugodnog boravka u tom prostoru, bez obzira namjerava li se u njemu samo uzgajati bilje ili ga pretvoriti u “hladan vrt” za uzgoj egzotičnog bilja. Ako će biti nastavak dnevnog boravka još je preporučljivo da ga od tog dijela kuće odijelite samo praktičnim pomičnim vratima.
Budući da je zimski vrt ostakljen prostor ne žalite izdvojiti više novca da biste kupili kvalitetna stakla, jer je to preduvjet sprječavanja neugodne kondenzacije vlage. Stoga se često dvoslojne staklene stijene ugrađuju sa strana i na kosom krovu, a učvršćene su metalnim konstrukcijama koje imaju zadaću držača. Posljednjih godina prednost se daje izrađenima od aluminija, jer je dobar prijenosnik topline i toplinski izolator. Nakon što se njih ugrade staklene stijene (mogu biti i zatamnjene) još se moguća udubljenja obavezno ispune izolacijskim materijalom, pa se ti radovi pomno izvode.
Jednako kao i kad se postavljaju vanjska sjenila ili plastične nadstrešnice, te venecijaneri ili roloi s unutarnje strane zimskog vrta. No i za te je poslove najbolje angažirati stručnjake, kao i za uvijek nužno izoliranje i postavljanje podova tog nadograđenog prostora. Ovi su radovi presudni za temperaturu zimskog vrta, svejedno namjeravate li u njemu boraviti samo kratko da biste presadili ili zalili bilje, ili se svakodnevno nekoliko sati odmarali i opuštali ne mareći za godišnja doba.
Malo tko zna da zimski vrtovi imaju dugu povijest, koja počinje još od antičkih vremena kad je Sokrat spominjao potrebu gradnje u skladu sa Suncem i iskorištavanje Sunčeve energije. O zimskim vrtovima nalik današnjima počelo se razmišljati u 16. stoljeću kad su se iz koloniziranih krajeva počele donositi egzotične sadnice. Da bi ih botaničari uzgajali u novim i hladnijim klimatskim uvjetima počeli su izrađivati vrtne kućice od stakla i drva, te ih zagrijavati pećima. Stoljeća kasnije unaprijeđen je taj način gradnje, pa su prozvane “orangine” i nadograđivale se na plemićke palače. Kad je otkriven nov način lijevanja većih staklenih površina, zimski vrtovi grade se prostranije i s više kombinacija željeznih lukova i stakla. Tako se u njima moglo duže boraviti u cvjetnom okruženju, pa postaju poznati kao zeleni saloni. Vremenom postaju i dodatak kućnim bibliotekama, te omiljenim mjestom ispijanja čaja i druženja.
No da bi se istinski uživalo u tom prostoru i danas se pri uređenju zimskog vrta savjetuje te četvorne metre ispuniti sa što manje namještaja i ukrasa, pa i ako je nastavak dnevnog boravka. U tom slučaju dovoljno ga je ispuniti ugodnim naslonjačima ili sofama od ratana, šiblja ili bambusa i ispuniti jastucima lijepih dekorativnih tkanina.
Mjesta mora biti i za stolić za ispijanje kave ili čaja, dok se novine ili knjige mogu odložiti na policu postavljenu uz zid. Zimski vrt ukrasite posudama sa cvijećem, ali u njemu nemojte držati televizor ili radio. Stoga što je to prostor isključivo namijenjen odmoru i opuštanju nakon stresnog posla i svakodnevnih briga.
Đana Marković
Magazin Nekretnine