Ljetne vrućine još nisu sasvim jenjale, pa pričekajte s intenziviranjem vježbi
Kako je opasno tjelesno pregrijavanje ljeti? Statistika Centra za kontrolu i prevenciju bolesti iz Atlante pokazuje da je u razdoblju od 1979. do 2003.g. više ljudi umrlo od vrućina nego od oluja, groma, poplava, tornada i potresa zajedno, prenosi nydailynews.com.
"Ljetne smrti i bolesti se mogu spriječiti, pa ipak mnogo ljudi godišnje podlegne ekstremnim vrućinama", kaže dr. George Luber, stručnjak za bolesti vezane uz vrućine iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti iz Atlante.
Opasnosti od vrućine nitko nije izuzet od djece do starijih osoba, no posebno trebaju biti pažljivi sportaši i ljudi koji se bave tjelesnim aktivnostima, dok vježbaju vani na suncu. Kod organiziranih sportskih aktivnosti, naprezanje na vrućini je uzrok od jedne, pa čak do pet smrti godišnje, a najmlađe su žrtve imale samo 11 godina.
Kako bi izbjegli pregrijavanje organizma Brandon P. McDermott iz Sveučilišta u Connecticutu savjetuje:
1. Postepeno pojačavajte aktivnosti, što se tiče intenziteta i trajanja. Ovo priprema vaše tijelo za intenzivnije i duže vježbanje na toplini i pomaže u sprečavanju ozljeda i bolesti vezanih uz vrućinu.
2. Više puta se odmarajte tijekom aktivnosti i pobrinite se da se dovoljno odmarate između vježbi. Pauze za odmor su bitne kod borbe protiv bolesti vezanih za vrućinu. Kvalitetne navike spavanja također smanjuju taj rizik.
3. Započnite vježbanje na otvorenom tek nakon što ste dovoljno hidratizirali tijelo. Pijte vodu ili sportske izotonične napitke, dok vježbate vani na vrućini. Zadržavanje iste tjelesne težine (niti ste dobili niti izgubili na kilaži) tijekom perioda od 24 sata je dobar način mjerenja statusa hidratacije vašeg organizma. Tamnija boja urina je još jedan od indikatora dehiracije. Vaša bi mokraća trebala imatu boju limunade, a ne jabukovog soka.
4. Vježbajte u hladnije doba dana (ranije ujutro ili kasnije navečer) ako je moguće.
5. Nemojte raditi intenzivne vježbe ako imate simptome neke bolesti (npr. povišena temperatura, curi vam nos, proljev, osjećate se slabo i sl.). Ovo može smanjiti vašu tjelesnu toleranciju vrućine i povećati rizik od bolesti vezanih uz vrućinu. Ako se ne osjećate dobro, nemojte vježbati ili barem smanjite intenzitet i trajanje vježbi (npr. hodajte umjesto trčanja, umjesto pola sata, vježbajte 15-tak minuta i sl.). Ovo također vrijedi i za vježbanje kad je osobito vruće i „teško“ vrijeme (kad je loša biometeorološka prognoza).