Da malo oživimo grupu...
Premda dulje vrijeme postoji ovaj problem i o njemu se podosta pričalo, dobila sam dojam da nekih konkretnijih pomaka u pozitivnom smjeru nema.
Ponešto o pojmu:
Što ukljucuje mobing repertoar?
U radnom okruženju žrtva ne može doci do rijeci ili je stalno prekidana u govoru. Ignoriraju je, kao da ne postoji. Iskljucuju je iz društvenog života na poslu ("zaborave" je pozvati na proslave, zabave, ignoriraju u stankama...) Prekidaju razgovor u trenutku kada žrtva ulazi u prostoriju. Kontroliraju je li prisutna na poslu više ili manje nego što je to uobicajeno u doticnoj sredini. Žrtvu se premješta u ured udaljeno od radnih prostora ostalih kolega. Dobiva samo besmislena zaduženja i radne obveze koje su ispod njene profesionalne kvalifikacijske razine ili joj daju zadatke koje ne može riješiti ili stalno dobiva nova zaduženja. Stalno izložena kritici
Žrtvu se optužuje za propuste koji se objektivno nisu dogodili, za ono što je napasnik kriomice namjerno eliminirao ili oštetio. Neutemeljeno obezvrjeduju rezultate rada izabrane "žrtve" Uskracivanje važnih informacija. Ismijavanje i šale na racun govora, držanja, hoda, odijevanja. Na osnovi izgleda, privatnog života, nacionalnosti, spola, rase i sl. Širenje neprovjerenih glasina, kleveta, pogrda, pokušaji sramocenje žrtve
Opterecivanje izmišljenim seksualnim intrigama. Prijetnje fizickim nasrtajem, fizicko zlostavljanje. Seksualno napastovanje. Teror telefonskim pozivima. Žrtvi se uskracuje mogucnost za ispriku
Autor Administrator
- Pismeno zabilježite svaki mobing nasrtaj i arhivirajte sve pismene dokumente.
- O onome što vam se događa obavijestite osobu iz vaše radne sredine u koju još uvijek imate povjerenja, a ako takva osoba ne postoji, s povjerenjem se obratite aktivistu nekog od udruženja za zaštitu ljudskih prava, za jednakost spolova ili sl.
- Otvoreno razgovarajte s osobom koja vas zlostavlja o njenom ponašanju i postupcima.
- Budite ljubazni sa zlostavljanom osobom, razgovarajte s njom, pomozite joj.
- Recite zlostavljačima neka prestanu sa svojim ponašanjem.
- Ne dajte se uvući u mobing ponašanje!
- Požalite se osobi koja Vam je izravno nadređena.
- O svemu biste trebali moći obavijestiti kadrovsku službu i upravu poduzeća.
- U slučaju pojave psihičkih ili tjelesnih poremećaja, potražite savjet psihologa, psihijatra, liječnika.
- Potražite savjet pravnika koji se bavi radnim pravom.
- Trenirajte komunikacijske vještine!
- Trenirajte tehnike relaksacije.
preuzeto sa stranica udruge mobbing www.mobbing.hr
| Prepoznajte mobing na poslu |
 |
 |
 |
Kada se govori o mobingu, najčešće se prvo pomisli na seksualno uznemiravanje ili zloupotrebu na radnom mjestu. Problem mobinga je zapravo mnogo širi. Najčešće se radi o slučajevima koji uključuju pakosne, okrutne i bolne postupke kolega.
Ucjene, ponižavanje, špijuniranje, ismijavanje, ignoriranje, ukoliko se događaju na poslu predstavljaju psihološki teror koji se naziva mobing.
Ukoliko ste na poslu doživjeli da vas ucjenjuju, ometaju u napredovanju, špijuniranju, ponižavaju, ignoriraju, ismijavaju ili prijete, vjerojatno ste žrtva mobinga. Mobing ćete prepoznati kao prijetnju, stalno kažnjavanje, niske ocjene rada, zakidanje na zaradi,..
To je i uznemiravanje u svrhu ugrožavanja integriteta ličnosti žrtve, njenog profesionalnog, socijalnog, ponekad i privatnog funkcioniranja, ugleda i dostojanstva, uz stalne kritike i prigovore, kao i pretjeranu kontrolu.
U mobing, također, ubrajamo i ograničavanje mogućnosti izražavanja žrtve – kada se ona prekida u razgovoru, kao i kada se odbijaju neverbalni kontakti sa njom. Žrtvu mobinga stalno izoliraju, nitko joj se ne obraća, premješta se u ured daleko od kolega, ne poziva se na zajedničke sastanke, neformalna druženja i slično. Pri tome se napada njena reputacija uz izmišljanje priče o žrtvi i njenom privatnom životu, ogovaranje, ismijavanje, vrijeđanje, psovanje,...
Da bi se govorilo o mobingu, takve situacije se trebaju javljati najmanje jednom tjedno, u periodu od najmanje 6 mjeseci. Odnosi se na neprijateljsku i neetičku komunikaciju i maltretiranja koja su usmjerena na sistematičan način, od strane jednog ili više pojedinaca, uglavnom prema jednoj osobi, koja je zbog mobinga stavljena u poziciju u kojoj je bespomoćna.
RAZLIČITE VRSTE MOBINGA
Razlikuju se dvije vrste mobinga. Uspravni mobing podrazumjeva da nadređeni (mober) zlostavlja jednog podređenog radnika, ili jednog po jednog radnika, dok ne uništi cijelu grupu (bossing). Mnogo rjeđe jedna grupa radnika zlostavlja nadređenog.
Druga vrsta je horizontalni mobing koji se događa između radnika koji imaju isti položaj na hijerarhijskoj ljestvici. Mobing se javlja kao tkz. Sindrom praznog stola, kada se žrtvi, naviknutoj da radi ne daju radni zadaci ili joj se oduzimaju sredstva za rad (telefon, pc, mobitel) ili joj se daju zadaci neprilagođeni njenoj profesionalnoj kvalifikaciji. Zadaci su prejednostavni ili preteški i zahtjevaju od žrtve sposobnosti koje nema. Svi ovi postupci imaju cilj da se žrtva mobinga natjera da pogrješi. Postoji i sindrom punog stola – žrtva se tada zatrpava zadacima, određuju se kratki rokovi, stalno joj se mjenjaju zadaci, prisiljena je obavljati zadatke koji narušavaju njezino zdravlje, nisu joj dopušteni godišnji odmori i slobodni dani, prijeti joj se fizičkim napadima, seksualno i moralno zlostavlja.
TKO SU NAJČEŠĆE ŽRTVE?
Žrtve mobinga su obično osobe koje se izdvajaju od ostalih načinom razmišljanja i logikom razmišljanja, najbolji ili najobrazovaniji pojedinci, koji za kolege predstavljaju opasnosti ili konkurenciju, kao i osobe koje ne žele sudjelovati u prijevarama. Često su to zaposlenici pred mirovinom, ali i mladi koji tek počnu raditi te osobe drugačije seksualne orjentacije. Mobingu su u određenom postotku izloženi i oni koji nakon godina besprijekornog rada traže priznanje i povećanje plaće, kao i veoma kreativne osobe.
I.S. (sa stranica antiage.hr)
Mobbing
Izvor: Wikipedija
Mobing (work abuse ili employee abuse) je engleski izraz za zlostavljanje na radnom mjestu. Mobing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički (moralno) zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Zlostavljana je osoba bespomoćna, u nemogućnosti je da se obrani. Takve se aktivnosti odvijaju najmanje jednom tjedno, tijekom najmanje šest mjeseci.
//
Povijest mobinga [uredi]
Sustavno proučavanje mobing-ponašanja počelo je prije 20-ak godina (1980-ih, Heinz Leymann). Naziv je stvoren od engleskoga glagola to mob, što znači nasrnuti u masi, bučno navaliti na nekoga, i imenice "mob" koja znači rulja, gomila, puk, svjetina, ološ, a skovan je prema istraživanjima Konrada Lorenza koji je opisao ponašanje nekih životinja koje se udruže protiv jednog člana, napadaju ga i istjeruju iz zajednice, ponekad ga dovode i do smrti. U engleskom govornom području često se koristi i izraz bullyng koji se odnosi uglavnom na slično nasilje u školi. Prema istraživanjima 55% je okomiti, 45% vodoravni mobing. Okomiti mobing događa se kada pretpostavljeni zlostavlja jednog podređenog radnika; ili jednog po jednog dok ne uništi cijelu skupinu (zato se još naziva i bossing) ili kada jedna skupina radnika zlostavlja pretpostavljenog (što se događa u 5% slučajeva). Horizontalni mobing odvija se između radnika na jednakom položaju u hijerarhijskoj ljestvici.
Značaj Mobbinga [uredi]
Mobing je široko rasprostranjena pojava, najčešće proučavana na radnim mjestima, a posljedice se odražavaju na socijalno okruženje, radnu sredinu i na pojedinca, pa se problem promatra sa medicinskog, sociološkog, pravnog i psihijatrijsko - forenzičkog stajališta, s ciljem da se upozori na značajnost problema, da ga se upozna i naučiti prepoznavati jer se mobing može spriječiti sustavnom primarnom prevencijom, informiranjem, edukacijom i konkretnim zahvatima npr. osobnim treningom komunikacijskih vještina, zaštitnim zakonodavstvom i organizacijskom politikom i praksom koja primjenjuje pravilnike o radu koji ne toleriraju zlostavljanje.
Faze Mobbinga [uredi]
1. faza: Neriješen sukob među suradnicima, koji remeti međuljudske odnose. Izvorni sukob se brzo zaboravlja, a zaostale agresivne težnje usmjeravaju se prema odabranoj osobi.
2. faza: Potisnuta agresija eskalira u psihoteror. Žrtva gubi svoje profesionalno i ljudsko dostojanstvo, počinje se osjećati manje vrijednom, postaje manje vrijedan subjekt koji u svom radnom okružennu gubi potporu, ugled, pravo glasa.
3. faza: Obilježena i stigmatizirana stalno zlostavljana osoba postaje dežurnim krivcem za sve propuste i neuspjehe kolektiva.
4. faza: Žrtva je u "borbi za opstanak", pojavljuje se sindrom izgaranja na poslu (Burn out) psihosomatski i depresivni poremećaj.
5. faza: Uglavnom nakon višegodišnjeg teroriziranja, žrtve obolijevaju od kroničnih bolesti i poremećaja, napuštaju posao ili čine suicid.
Posljedice mobinga na radnom mjestu [uredi]
Smanjenje učinkovitosti, ometanje napredovanja, učestali izostanci s posla, bolovanja (bijeg u bolest) napuštanje radnog mjesta, dobivanje otkaza.
Zdravstvene posljedice [uredi]
- fizički poremećaji -kronični umor, probavne smetnje, prekomjerna tjelesna težina ili mršavljenje, nesanica, različiti bolni sindromi, smanjen imunitet, povećana potreba za alkoholom, sedativima, cigaretama
- emocionalni poremećaji -depresija, burn-out sindrom, emocionalna praznina, osjećaj gubitka životnog smisla, anksioznost, gubitak motivacije i entuzijazma, apatija ili hipomanija, poremećaj prilagodbe
- bihevioralni simptomi - iritabilnost, projektivnost, nekritično rizično ponašanje, gubitak koncentracije, zaboravnost, eksplozivnost, grubost, pretjerana osjetljivost na vanjske stimuluse, bezosjećajnost, rigidnost, stalna okupiranost poslom, obiteljski problemi, razvod braka, suicid žrtve
Burn-out [uredi]
Burn out je progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada koji doživljavaju ljudi u pomažućim profesijama kao rezultat frustracija i stresa na poslu.
Izgaranje na poslu nije isto što i umor. Umor ne uključuje promjene stavova prema poslu i ponašanje prema klijentima.
Izgaranje se također povezuje s mnogim negativnim emocijama, npr. depresijom, nedostatkom snage, nezadovoljstvom, strahom, neodgovarajućom kvalitetom života i beznađem, gubitkom samopouzdanja, nemogućnosti prosudbe i donošenja odluka; emocionalnom iscrpljenošću, osjećajem nemogućnosti vladanja emocijama zbog stalne i dugotrajne izloženosti stresnim situacijama, depersonalizacijom - patološki promijenjenim doživljajem osobnog identiteta.
Kako prepoznati mobing [uredi]
Ako se već ne može izbjeći, važno je mobing znati prepoznati. Slijedi nekoliko znakove, po H. Leymannu, koji upućuju da je riječ o mobingu, bez obzira na njihovu učestalost.
- neprestano sumnjaju u vaše odluke i propituju vaša rješenja;
- dodjeljuju vam posao štetan za zdravlje;
- dodjeljuju vam posao ispod vaše razine ili koji umanjuje vaše samopoštovanje;
- šire o vama glasine ili poluistine;
- iza leđa vas ogovaraju ili namiguju;
- govore da niste psihički zdravi;
- gledaju vas s visine;
- oponašaju vašu mimiku, kretnje i hod;
- omalovažavaju vas i daju vam uvredljive nadimke;
- upliću se u vaš spolni život.
Po tim kriterijima zaposlenici mogu lako prepoznati jesu li izloženi mobingu. Najgori oblik je, dakako, spolno uznemiravanje, kojemu je, nažalost, izloženo sve više žena.
Kako se zaštititi? [uredi]
- Zabilježite svaki nasrtaj, arhivirajte sve pismene dokumente
- Obratite se osobi u radnoj sredini u koju imate povjerenje, aktivistima udruženja za zaštitu ljudskih prava, sindikatu, inspektoru rada.
- Ne dopustite da vas uvuku u mobbing ponašanje, budite ljubazni sa zlostavljanom osobom, a zlostavljaća upozorite na njegovo ponašanje.
(izvor wikipedija)
Zanimaju me vaša iskustva, mišljenja i savjeti...
editirano 30.12.2010 11:03:43 od spirit